Guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju na skupštinskom Odboru za ekonomiju kazao da su se uslovi za uvođenje prinudne uprave u Atlas banku stekli u pravo vrijeme tek 7. decembra prošle godine, kada je ona i uvedena. Međutim, dokumentacija iz 2015. godine, koju „Dan“ posjeduje, pokazuje da je još tada u Atlas banku ne samo trebalo da se uvede prinudna uprava, već i da se toj banci oduzme dozvola za rad i uvede stečaj.
Povjerljivi izvještaj iz 2015. godine o izvršenoj kontroli Atlas banke pokazuje da je koeficijent solventnosti te privatne banke bio negativan, odnosno da je bio minus 12,39 odsto (na dan 30. septembar 2015). CBCG je, po Zakonu o bankama, član 129, tada morala oduzeti dozvolu za rad banci, čiji je vlasnik biznismen Duško Knežević, a odmah nakon toga uvesti i stečaj ili likvidirati banku.
Propisani nivo solventnosti je deset, a zakonski minimum ispod kojeg banka ne bi smjela da ima koeficijent solventnosti je 2,5. Odnosno, kada banka ima koeficijent solventnosti ispod 2,5 CBCG treba da joj oduzme dozvolu za rad.
Prema pouzdanim informacijama „Dana“, koeficijent solventnosti Atlas banke takođe je i krajem jula ove godine bio negativan. To, međutim, juče na skupštinskom odboru ni guverner Žugić, a ni direktor Sektora za kontrolu banaka CBCG Dejan Vujačić nisu pomenuli i praktično su obmanuli poslanike Skupštine Crne Gore.
– Smatram da je CBCG čitav proces uradila perfektno, bez greške u zarezu. Uradili smo pravu stvar u pravo vrijeme. Iskreno se nadam da postoji šansa za oporavak Atlas banke. Fond ima sredstava više nego dovoljno i za slučaj najgoreg scenarija, ali ne bih želio da se to desi i za tu banku. Fond za obje banke ima dovoljno sredstava da nijedan deponent nema brige za svoje garantovane depozite do 50 hiljada eura, rekao je Žugić pred poslanicima.
Žugić je i u razgovoru za „Monitor“ sredinom novembra prošle godine tvrdio kako je Centralna banka blagovremeno preduzela adekvatne mjere prema bankama koje imaju problema sa radom. Juče je pred poslanicima istakao da FZD raspolaže sa 140 miliona eura, što je, kako tvrdi, i više nego dovoljno čak i za najgori scenario – da Atlas banka ode u stečaj.
– U postupku dokapitalizacije daćemo šansu postojećim akcionarima, a ukoliko oni to ne urade, daće se šansa i ostalim zainteresovanim investitorima. Šansi ima, a jesu li realne, procijeniće potencijalni postojeći, a i zainteresovani investitori – poručio je Žugić.
Istakao je da je moratorijum zaštitio likvidnost druge IBM banke i da bez njega ona ne bi živjela „ni jedan jedini dan“. Ukupna šteta za finansijski sistem u slučaju da i Atlas banka ode u stečaj, kao i IBM banka, biće oko 220 miliona eura. Tu računicu poslanika Raška Konjevića juče je potvrdio i Žugić.
– U slučaju da Atlas ode u stečaj Fond za zaštitu depozita morao bi po osnovu garantovanih depozita da isplati deponentima dvije banke oko 115 miliona eura. Gubitak pravnih i fizičkih lica koji ne bi mogli naplatiti novac preko Fonda bio bi oko 115 miliona – kazao je Konjević.
Smatra da su u tom slučaju deponenti oštećeni i da za to neko treba da odgovora, odnosno u prvom redu Žugić.
– Ja i guverner se ne slažemo. Ja mislim da on treba da odgovara, on misli da ne treba, onda će on reći ko treba – rekao je Konjević.
Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejan Vujačić je istakao da Atlas banka ima mogućnost da nastavi sa poslovanjem i da je za njenu dokapitalizaciju potrebno 22 miliona eura.
– Atlas banka sada ima ukupni nominalni akcijski kapital u bilansu stanja od 37 miliona eura. Vjerujemo da će do kraja ove sedmice biti raspisana dokapitalizacija, a pravo preče kupovine će imati postojeći akcionari. Moratorijum neće biti skinut prije dokapitalizacije banke – saopštio je Vujačić.
Kada je u pitanju IBM banka, kazao je da iznos garantovanih depozita iznosi 22 miliona eura. FZD bi do kraja mjeseca trebalo preko tri banke da isplati te garantovane depozite.
– Ukupan broj deponenata u toj banci je 2,82 hiljade. Broj deponenata čiji će garantovani depoziti biti isplaćeni do 50 hiljada eura je 2,65 hiljada. Ostatak od 165 deponenata neće biti do kraja obuhvaćen. Od toga je pojedinaca 114, a kompanija 51 – objasnio je Vujačić.
Naveo je da su u CBCG, kada su uveli privremenu upravu u IBM banku, vjerovali da će ona uspjeti da se proda jer ima dozvolu, međutim, to nije realizovano.
Vl.O.

---

Opljačkane pare građana
Opljačkane pare građana

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević juče je kazao da su banke opljačkale pare građana – deponenata.
– Nijesmo svi ćutali o krizi banaka. Pričao sam, pisao, upozoravao. (2017) Nijeste me slušali. Kad svima bude jasno, biće kasno. Ostaćete bez svojih para u bankama. Vaše pare koje ste deponovali, ili koje imate na računima su potrošene u rizičnim kreditnim plasmanima režimskim tajkunima, koji te pare ne vraćaju. Šta mislite odakle su finansirani krediti Vektri i ostalim tajkunima koji su ostali dužni bankama preko 500 miliona eura. Od vaših para – rekao je Medojević.
Istakao je da će naivni građani, koji su vjerovali tzv. institucijama, to sve platiti.
– To su samo zgrade u kojima sjede bijedni poslušnici braće Đukanović. Tzv. institucije su samo interes „prve familije“. Vi ste samo obične žrtve čije povjerenje u njihovu prevarantsku priču treba sad da platite svojim novcem. Para u bankama nema. One su na raznim ofšor računima od UAE, egzotičnih ostrva... Vaše pare su u bankama korišćenje za pranje prljavih para od šverca cigareta, droge, oružja – kazao je Medojević.


Pitanja za guvernera
Pitanja za guvernera

Iz Atlas grupe su juče proslijedili 20 pitanja za guvernera Radoja Žugića. Pitaju se kako je moguće da i pored toga što su Atlas banka i njeni akcionari postupili prema nalazu i rješenju CBCG iz 2017. godine i izvršili dokapitalizaciju od 10 miliona eura tokom 2017. i 2018. godine, ona i dalje nema adekvatne statističke parametre.
– Da li to znači da CBCG nije dobro odmjerila 2017. godine kada je donijela rješenje, ili nije očekivala da će dokapitalizacija uspjeti? Kako je CBCG davala pozitivno mišljenje po pitanju E-komerca unazad sedam godina? Kakav je stav guvernera u vezi sa činjenicom da je isti revizor koji je vršio reviziju Atlas banke dao mišljenje sa rezervom na finansijske izvještaje Prve banke Crne Gore, u kojima se jasno navodi da je dato takvo mišljenje iz razloga što finansijski izvještaji nisu usklađeni sa međunarodnim računovodstvenim standardima, a „revizor se nije mogao uvjeriti da li je ova banka u prethodnim periodima adekvatno primijenila računovodstvenu politiku vrednovanja stečene aktive, kao i efekte koje bi ovo pitanje moglo imati na njene finansijske iskaze za 2017. godinu“? Dakle, iz logike CBCG, ako se revizor uvjeri da postoji problem u banci u kojoj je očigledno sve transparentno, te je revizor mogao doći do bilo kakvih zaključaka, to može biti povod za privremenu upravu, a ukoliko on uopšte ne može da se uvjeri u tačnost finansijskih izvještaja, to ne može biti povod, što je samo po sebi evidentan nonsens. Šta je učinila CBCG i njen guverner po pitanju uplate novca iz slučaja Kaspia, gdje su sredstva zaplijenjena sa računa Atlas banke uplaćena na račun firme (kod Prve banke CG) koja je jedna od firmi pod istragom za pranje novca, a vezano za dobro poznatu aferu na Malti, gdje je čak likvidiran i jedan novinar, o čemu je štampa širom Evrope pisala. Da li je CBCG aktivirala mehanizme za kontrolu pranja novca u ovom slučaju i izvršila kontrolu Prve banke CG – neka su od pitanja koja su Žugiću upućena iz Atlas grupe.


Isplate deponentima preko tri banke
Isplate deponentima preko tri banke

Fond za zaštitu depozita (FZD) odredio je Sosijete ženeral, Hipotekarnu i NLB banku za isplatu garantovanih depozita deponentima Invest banke Montenegro (IBM) u stečaju. Iz Fonda su preporučili građanima, deponentima IBM-a, koji ne namjeravaju da garantovani depozit preuzmu u gotovom novcu, da do početka isplate otvore račun u jednoj od izabranih banaka. Predstavnici Fonda su dodali da će o datumu početka isplate garantovanih depozita, adresi i radnom vremenu isplatnih mjesta deponenti i javnost biti blagovremeno obaviješteni.
Iz FZD je ranije saopšteno da ukupni garantovani depoziti IBM, koji bi trebalo da budu isplaćeni njenim klijentima, iznose oko 22 miliona eura. Oni su objasnili da se ti podaci odnose na 30. novembar, kao i da će precizniji biti poznati kada ih dostavi stečajni upravnik.
Stečaj je u IBM uveden 4. januara. FZD će klijentima banke isplatiti zakonom garantovanih 50 hiljada eura, dok ostatak iznad te sume klijenti mogu dobiti iz diobe stečajne mase.